ISUS ŽELI PO NAMA UPUTITI SVEMU SVIJETU MIR

I u uskrsno vrijeme Crkva nam u biblijskim poru­kama uskrsnih nedjelja upućuje poziv na obraćenje. Obraćenje treba da je trajan proces. Ono ne znači sa­mo temeljni zaokret prema Bogu koji se događa u času krsta, u času neke izvanredne milosti tijekom života. Obraćenje je trajno njegovan život, sav okrenut prema Bogu. Tako da između Boga i nas – i Božjim darom, dakako, ali i našim marom postoji ona trajna srođenost o kojoj nas je poučio Ivan prošle nedjelje. Živjeti okre­nut k Bogu često u životnoj praksi znači živjeti okre­nut prema svojoj braći ljudima: živjeti s ljudima – u  braku, u obitelji, u samostanu, u župi, na poslu, svuda. Da, baš živjeti-sa-ljudima, a ne – okrenuti od njih, otuđeni, razdvojeni, rasrđeni, odljuđeni … Ponijeti se i podnijeti, potrpjeti se i podržati, biti baš  – uljudni i „suljudni“. To bi bio pravi plod našega uskrsovanja.


3. vazmena nedjelja (B) - komentar evanđeljaPrvo čitanje   Dj 3, 13-15.17-19

Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih.

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Reče Petar narodu: „Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naših, proslavi slugu svoga, Isusa kojega vi predadoste i kojega se odrekoste pred Pilatom kad već bijaše odlučio pustiti ga. Vi se odrekoste Sveca i Pravednika, a izmoliste da vam se daruje ubojica. Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih, čemu smo mi svjedoci. I sada, braćo, znam da ste ono uradili iz neznanja kao i glavari vaši. Ali Bog tako ispuni što unaprijed navijesti po ustima svih proroka: da će njegov Pomazanik trpjeti. Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši.“

Riječ Gospodnja.


Uvijek nov krsni i uskrsni odabir: Isus

Uz 1. čitanje: Petar svojem slušateljstvu posvješćuje njihov veliki, baš kolektivni grijeh. Među njima je bilo onih koji su na Veliki petak vikali: „Raspni ga! Rasp­ni!“ A makar i nisu ondje bili, postoje kolektivne od­govornosti. Odgovornost postoji i onda kada nije po­srijedi subjektivni grijeh. Ljudi mogu počiniti zlo i nesvjesno, i ne ocijenivši dosta svoj čin. No kada dođu k svijesti, zlo treba uvijek popraviti, grijeh – i samo „objektivni“ – treba okajati, pogotovo ako smo dužni otkloniti posljedice. Petar je izvrsno sročio svoj govor. I ono svoje slušateljstvo, a i nas danas – jer nama upu­ćuje danas svoju riječ – suočio je s činjenicom: dogodio se koban izbor između Isusa i Barabe i – Baraba je bio pušten na slobodu, a Isus osuđen na smrt. Toliko nas puta život stavlja na sudbonosna opredjeljenja. Ona se sva svode na to da se – u konačnici – uvijek opre­djeljujemo ili za ili protiv Isusa. Živjeti svoje obraće­nje, to znači uvijek – u svim svojim mislima i osjećajima, činima i riječima biti u trajnom i njegovanom opredjeljenju za Krista.


Otpjevni psalam   4, 2.4.7.9

Pripjev  Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom svoga lica!

Kad zazovem, usliši me, Bože, pravdo moja,

ti što me u tjeskobi izbavi:

smiluj mi se, usliši moju molitvu!

Znajte: Gospodin čudesno uzvisuje prijatelja svoga;

Gospodin će me uslišiti kad ga zazovem.

Mnogi govore: „Tko će nam pokazati sreću?“

Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom svoga lica!

Čim legnem, odmah u miru i usnem,

jer mi samo ti, Gospodine,

daješ miran počinak.


Uz psalam: Pripjev možemo pjevati kao svoju mo­litvu da nas u svim našim raskrižjima, malima i veliki­ma, prosvjetljuje Bog svojim svjetlom te nam savjest nikada ne zakaže u našim odabirima. Da naši odabiri budu uvijek za Krista. Završni stih ovog psalma mo­žemo moliti kao podsjećaj na večernje ispitivanje sa­vjesti i susljedno pokajanje. Neka to bude posljednji odabir našega dana: želim biti uvijek na tvojoj strani, Gospodine.


Drugo čitanje   1 Iv 2, 1-5a

On je pomirnica za grijehe naše i svega svijeta.

Čitanje Prve poslanice svetoga Ivana apostola

Dječice moja, ovo vam pišem da ne griješite. Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca – Isusa Krista, Pravednika. On je pomirnica za grijehe naše, i ne samo naše nego i svega svijeta. I po ovom znamo da ga poznajemo: ako zapovijedi njegove čuvamo. Tko veli: „Poznajem ga“, a zapovijedi njegovih ne čuva, lažac je, u njemu nema istine. A tko čuva riječ njegovu, u njemu je zaista savršena ljubav Božja.

Riječ Gospodnja.


Ne ostati u grijehu

Uz 2. čitanje: Taj inače vrlo odrješit Apostol ljubavi i vjernosti, sv. Ivan, ima duboku sućut za svakoga grešnika. Nitko tko sagriješi neka se ne prepušta grijehu, a najmanje očaju. Jer, Isus živi kao naš Zagovornik pred Ocem. Grčki tu stoji Parakletos, mogli bismo reći advokat. Grijeh je u konačnici Sotonin uspjeh u nama. A Sotona želi požeti dva uspjeha: da sagriješimo i da se onda grijehu prepustimo. Da odgađamo obraćenje, da postanemo malodušni, možda i očajni. Ne! Ivan nije samo protiv grijeha nego i protiv ovoga zagriješnog sta­nja. Ustanimo odmah! Milost nam je Božja na domaku! Krist, koji se na križu prinio kao naša žrtva pomirnica s Bogom, i dalje, u nebu, živi kao živa i trajna, sve do u vječnost, pomirnica, kao naš Pomiritelj s Bogom. On može uvijek ponoviti svoj uskrs u nama.


Pjesma prije Evanđelja    usp. Lk 24, 32
Gospodine Isuse, otkrij nam Pisma; ražari nam srce dok nam govoriš!

Evanđelje   Lk 24, 35-48

Trebalo je da Krist sve to pretrpi i treći dan uskrsne od mrtvih.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Učenici su Isusovi pripovijedali što se dogodilo na putu i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha. Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i reče im: „Mir vama!“ Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha. Reče im Isus: „Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce? Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam.“ Rekavši to, pokaza im ruke i noge. I dok oni od radosti još nisu vjerovali, nego se čudom čudili, on im reče: „Imate li ovdje što za jelo?“ Oni mu pruže komad pečene ribe. On uzme i pred njima pojede. Nato im reče: „To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano.“ Tada im otvori pamet da razumiju Pisma te im reče: „Ovako je pisano: ’Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.’ Vi ste tomu svjedoci.“

Riječ Gospodnja.


Krist – mirotvorac i mironosac

Uz evanđelje: Čuli smo svršetak Lukina evanđelja. Luka namjerice uskrsne događaje ovako reda: ukazanje Isusovo učenicima na putu u Emaus, zatim ukazanje svim učenicima i posljednje Isusove pouke prije uzašašća. Pokušat ćemo upozoriti na nekoliko pojedinosti:

Prvo, Luki je važno da su ona dvojica učenika prepozna­la Isusa u lomljenju kruha. Istom po vjernom nedjeljnom sastajanju u zajedničkoj euharistiji – kroz druže­nje s Kristovom riječju i kroz pričest – postizavamo sve dublje kršćansko iskustvo našega zajedništva s Kristom i među so­bom.

Drugo, kao i u Ivanovu evanđelju, prva je ri­ječ Uskrsloga svim učenicima: „Mir vama!“ On je mi­ronosac i mirotvorac. I kršćanin, obuzet Kristom, sam pun Kristova mira, postaje mironosac i mirotvorac. Ka­ko je danas svijet potreban takova, Isusova mira! Ni­smo li mi, suvremeni kršćani, odgovorni za mir u svi­jetu? Jesu li naše zajednice oaze mira gdje i drugi mo­gu naći mir i – nadu mira?

Treće, iz Lukinih redaka je jasno koliko je susret s Uskrslim za učenike bio izne­nadan i posve neočekivan. A kamoli da bi ga sami izmi­slili!

Četvrto, Isus izlazi u susret njihovoj nevjerici i iznenađenju: daje im se opipati, blaguje pred njima. On je doduše u novom svijetu. Uskrsnućem se ne vraća u stari način postojanja. Ali ima mogućnosti da iz svo­jega novoga stanja djeluje u našu ovovremenost. Taj su­sret s Kristom zbiva se  –  s manje začudnosti ali ne s ma­nje čudesnosti – po svetim sakramentima.

Peto, napo­se je Isusu bilo stalo – ta to je po Luki posljednja njego­va pouka – da sada bar, nakon sretnog ishoda puta kri­ža, učenici shvate i zapamte da je put križa put Božji, put spasenja.

Šesto, pomalja se apostolska zadaća: da svi­jetom pronesu Evanđelje, da postanu svjedoci Isusovi. No neće biti sami: Duh Sveti će biti s njima i u njima.

Sedmo, naročit dar Uskrsloga i njegova Duha jest: dublje razumijevanje Svetoga pisma. I danas isti Duh Isusov Crkvu „upućuje u svu istinu“ (Iv 14,26 i 16,13) te u svjetlu Pisma pronalazi uvijek nova rješenja za uvijek nove probleme spasenja čovječanstva. U nedjeljnim „Aleluja“ često se ponavlja molitva: „Gospodine Isuse, otkrij nam Pisma – neka nam ražari srce tvoja riječ!“ AMEN!

Iz knjige: „Sjeme je riječ Božja“, Bonaventura Duda